Poslovni procesi
U prošlom tekstu bavio sam se izveštavanjem i problemima sa kojima se sreću korisnici poslovnog softvera pri pravljenju i koriščenju izveštaja i/ili sistema za izveštavanje.
Sledeći problem sa kojim se susreću korisnici poslovnog softvera vrti se oko poslovnih procesa. Da li je poslovni softver koji koristite prilagođen poslovnim procesima ili ste poslovne procese prilagodili mogućnostima softvera? Da li su možda poslovni procesi u vašoj firmi neefikasni? Ne priznajete dokument koji nije bar tri puta potpisan, overen
od najmanje dve komisije, zagubljen u podrumu na tri meseca, pronađen, pa ponovo zaturen i na kraju poslat na obradu zbog nabavke obe hemijske olovke? Zatrpani ste papirima, dokumentacija je u haosu, a inspekcija već odavno kampuje pred vratima vaše firme? U čemu može biti problem?
1. Problem: Poslovni procesi su prilagođeni mogućnostima poslovnog softvera! Poslovni softver čini okosnicu poslovanja svake firme. Vremenom način poslovanje se prilagođava mogućnostima i ograničenjima poslovnog softvera koji se koristi. Tipičan primer su procedure u poslovanju koje se godinama koriste i napravljene su tako da se prilagode ograničenjima softvera, ali niko zapravo ne može stvarno da objasni zašto se koriste. „Tako radi program, zar ne?“
Rešenje: Prilagodite poslovni softver svojim potrebama i primenite rešenja „najbolje iz prakse“! Procesom implementacije novog poslovnog softvera, firmama se otvara mogućnost poboljšanja svojih poslovnih procesa. Standardni i preporučeni pristup u ovom slučaju je postavljanje tzv. vanilla softvera tj. softvera koji po instalaciji nije posebno prilagođen niti konfigurisan, jer se ova dva procesa, prilagođavanje i konfigurisanje, dešavaju pri samoj implementaciji. Implementacija ovakvog, vanilla softvera znači usvajanje „najboljeg iz prakse“, tj. onih rešenja koja su se kroz praktičan rad firme koja implementira softver pokazala kao dokazano i provereno rešenje. Ovo je šansa za korisnike da preispitaju sve procese koji se odvijaju u firmi i odluče koji od tih procesa su neophodni, koji se mogu izmeniti, a koji su potpuno nepotrebni i mogu se izbaciti.
2. Problem: Procesi su neefikasni. S obzirom da su poslovni procesi razvijani dugi niz godina, a naročito u nestabilnim uslovima našeg tržšta protekle decenije, postoji mogućnost da firme nisu imale vremena ili resursa da preispitaju efikasnost samih procesa. Često, postojeći procesi zahtevaju mnogo koraka, suviše „ručnog rada“ ili preobimnu papirnu dokumentaciju.
Rešenje: Preispitajte svoje poslovne procese i procedure rada! Ako ste u procesu implementacije novog poslovnog softvera pruža vam se idealna prilika da preispitate trenutne poslovne procese, procenite njihov doprinos poslu, njihovu efikasnost i promenite ili eliminišete one procese koji su neefikasni ili vode ka suvišnom poslu. Usvajanje rešenja „najbolje iz prakse“ ponuđenog funkcijama softvera će posledićno poboljšati efikasnost i ostalih procesa. Ovo je naročito tačno kada je u pitanju implementacija zrelih rešenja koja imaju veliki broj korisnika i stabilnu reputaciju.
3. Problem: Gomilanje papira. Računovodstveni i zakonski propisi diktiraju potrebu da se dokumenta čuvaju u štampanom obliku. Većina firmi ima ogromnu količnu papirne dokumentacije. Neka dokumenta je neophodno imati u papirnom obliku, dok je za druga to čist luksuz odnosno trošak.
Rešenje: Sistem za upravljanje dokumentacijom (eng. skr. DMS – Document Management System)? Poslovni softver, danas uglavnom nudi mogućnost smanjivanja obima dokumentacije koja se kreira i arhivira u papirnom formatu kroz obezbeđivanje podrške nekoj vrsti DMS-a. Integracija DMS-a u intranet bi trebalo da omogući podršku za elektronsko kreiranje, razmenu i čuvanje/arhiviranje dokumenata u skladu sa internim polisama firme i zakonskim propisima. Kod nas je usvojen zakon o elektronskom potpisu (SLUŽBENI GLASNIK: 135/04 ) i uskoro bi trebalo biti moguće iskoristiti pun potencijal ovog zakona.
4. Problem: Kolariću, paniću, sami sebe zaplićemo, da li sami sebe rasplićemo? Nabavka papira za štampač predstavlja noćnu moru? Slično je i sa spajalicama, olovkama i ostalim kancelarijskim priborom? Više papira potrošite za razne potvrde i zahteve nego što ćete nabaviti papira za štampač? Dok vi jurite papir i hemijsku olovku da odštampate i potpišete fakturu (račun), kupac je već otišao u firmu u kojoj u štampaču ima papira, a hemijske olovke su „zlikovci“ nabavili prošle nedelje? U problemu ste, ali to već i sami znate. Ubijte zmiju zahteva i odobrenja ili je, ako je ikako moguće (a jeste), svedite na razuman nivo.
Rešenje: Iskoristite mogućnosti koje vam softver pruža! Kada kreirate profakturu (predračun), kroz softver bi trebalo da postoji mogućnost definisanja procesa razrešenja te profakture. Kome se profaktura šalje na odobrenje, koji se vezani dokumenti prave uz profakturu (otpremnica, faktura), kome se šalju vezana dokumenta i kako zaposlene kojima su ta dokumenta namenjena softver obaveštava o novonastaloj promeni. Na primer, kada je otpremnica/faktura napravljena u odeljenju prodaje, da li magacioner na neki način zna za to tj. da li mu softver signalizira nekako da on zna da treba da pripremi robu za kupca?
5. Problem: Nestandardizovani poslovni procesi? Poslovni procesi se menjaju sa rastom firme, promenom načina poslovanja ili zapošljavanjem novih ljudi. Ne važe iste procedure za firmu od 4 čoveka i firmu od 5 ljudi, kao što ista pravila ne važe za firmu sa jednom i firmu sa više lokacija. Prirodna posledica stihijskog (u početnim fazama drugačije i ne može, ma šta ko pričao) širenja, rasta i razvoja firme je nastanak i usvajanje različitih ad hoc procedura, koje vremenom postaju stalne procedure. Svaka poslovnica, na primer, ima svoj jedinstveni način kako realizuje naručivanje, prodaju ili isporuku.
Rešenje: Prilika za standard? Ako razmišljate o promeni trenutnog poslovnog softvera, unapređenju postojećeg softvera, postavite sebi pitanje: u čemu je problem? Zašto menjate softver? Da li je problem u softveru ili u procesima koji nisu standardizovani. Ako ste utvrdili u čemu je problem imate mogućnost (i svakako je iskoristite) da standardizujete poslovne procese u svim odeljenjima vaše firme. Naravno standardizacija se ne radi na silu, a ponegde i nema smisla. U gorepomenutom primeru, prodajni modul može obezbediti funkcionalnost kroz podršku elektronskog pravljenja dokumenta za nabavku kancelarijskog materijala koji se automatski šalje na adresu osobe koja odobrava nabavku, zatim se šalje upit dobavljačima kancelarijskog materijala (koji moraju postojati u vašoj bazi, naravno) i na kraju, odobren zahtev (elektronski potpisan) se konvertuje u narudžbenicu. Prostim standardizovanjem određenih poslovnih procesa i procedura rada, a uz softversku podršku, izbegavate komplikovane puteve dokumenata i što je još bitnije, uvek i u svakom trenutku svaki zaposleni zna kako se šta radi, prostim uvidom u spisak radnih procedura. Takođe, ako neko od zaposlenih ode iz firme, niste ostavljeni na cedilu jer ne znate kako se to ranije radilo.
Sledeća tema: Moduli i funkcionalnost
Izveštavanje
Jedna od najčešćih zamerki korisnika pri korišćenju poslovnog softvera je nemogućnost proizvoljnog kreiranja izveštaja. Tipovi potrebnih izveštaja mogu se grubo svrstati u sledeće grupe: operatvni, finansijski i obavezni zakonski. U većini firmi izveštavanje predstavlja noćnu moru i oduzima puno vremena. Postoji nekoliko problema koji su tipični, a koje ću ovom prilikom pokušati da nabrojim.
1. Problem: Žongliranje podacima. Izveštaji se teško dobijaju iz različitih sistema. Export podataka, a zatim i integracija tako dobijenih podataka u određeni potreban izveštaj, iz raznih poslovnih programa koji se koriste u nekoj firmi je često ili vremenski zahtevna operacija (dok se napravi, izveštaj je već zastareo) ili vrlo komplikovana, ako ne i nemoguća operacija. Mnogi programi nisu u mogućnosti da obezbede informacije koje su neophodne za menadžere, operativu ili finansije.
Rešenje: Integrisano rešenje. Integrisan poslovni paket sa modulima koji su potrebni za normalno odvijanje poslovnih procesa minimizira ili potpuno eliminiše potrebu za smeštanje podataka u različitim programima. Softver izgrađen na otvorenijoj i standardizovanijoj platformi obezbeđuje lakši, brž i jednostavniji način uvoza (import) i izvoza (export) podataka. Ovakva funkcionalnost je posebno značajna za uvoz podataka. Korišćenjem ovakvog rešenja korisnici su u mogućnosti da naprave bolje izveštaje na osnovu dostupnih podataka. Proizvođači integrisanog poslovnog softvera obezbeđuju mogućnost upotrebe dodatnih alata za pravljenje izveštaja. Ako proizvođač softvera ne nudi svoje rešenje za kreiranje izveštaja, Microsoft-ov alat za manipulaciju bazama podataka, popularni Access (deo Office paketa) će poslužti. Alat za izveštavanja nudi dodatnu funckionalnost na nivou uvoza podataka iz različitih sistema na jednostavan i praktičan način, naročito ako u svojoj firmi imate IT odeljenje.
2. Problem: Export podataka! Podaci uneti u program se teško export-uju. Korisnici mogu uneti dosta podataka u program, ali im je teško da ih export-uju u izveštaj koji im je potreban.
Rešenje: Većina poslovnog softvera danas, poseduje različite opcije kao podršku izveštavanju. Neki podržavaju sve, a svi podržavaju neke od ovih opcija:
- bazu gotovih izveštaja koji se najčešće koriste
- mogućnost prilogođavanja i menjanja gotovih izveštaja prema potrebama i zahtevima korisnika
- interni alat za kreiranje izveštaja
- povezivanje sa alatima za kreiranje izveštaja (pomenuti MS Acces)
- export u program za rad sa unakrsnim tabelama (spreadsheet programi kao što su MS Excel, OpenOffice Calc: deo OpenOffice paketa i sl.)
3. Problem: Grafikoni i dijagrami ili grafičko predstavljanje finansijskih podataka. Softver ne omogućava korisniku da kreira grafikone i dijagrame i pri tome prikazuje finanisjke informacije. Korisnik mora exportovati podatke u program za tabelarne proračune (Excel) ili u neki drugi program koji ima ovu mogućnost.
Rešenje: Današnji poslovni softver uglavnom obezbeđuje podršku grafičkom predstavljanju podataka bilo kroz interni alat za pravljenje izveštaja bilo kroz integraciju sa namenskim alatima za kreiranje izveštaja. Ne treba posebno naglašavati značaj grafičkog predstavljana podataka.
4. Problem: Kreiranje sopstvenih specifičnih izveštaja. Postojeći alat za kreiranje izveštaja je previše komplikovan za upotrebu i zahteva pomoć IT odeljenja. Posledica: IT odeljenje postaje zatrpano zahtevima za raznorazne izveštaje, samim tim korisnici moraju čekati na potrebne izveštaje. U nekim slučajevima, potreba za izveštajem prestaje dok IT odeljenje ne napravi izveštaj. Kašnjenje sa izveštavanjem može skupo da košta firmu.
Rešenje: Jednostavni (user-friendly) alati za kreiranje izveštaja. Ovakvi alati omogućavaju korisniku sa malo računarskog znanja da kreira potrebne izveštaje na vreme, a sa druge strane oslobađa IT odeljenje za druge poslove. Takođe, ovakvi alati za izveštavanje mogu ponuditi funkciju pretrage, gde korisnik jednostavnim postavljanjem upita (slično google pretražvaču) dobija potrebnu informaciju bez potrebe da kreira ceo izveštaj.
5. Problem: Šta-Ako analiza (analiza slučaja). Ograničena mogućnost Šta-Ako analize ili što bi rekao Aca poštar: ŠBB-KBB (Šta Bi Bilo, Kad Bi Bilo…). Mogućnost predviđanja i analiza daljeg toka događaja (prvenstveno finansijski momenat) na osnovu dostupnih podataka je od izuzetne važnosti za svaku firmu. Istorijski gledano, finansijski softver nije bio baš fleksibilan po pitanju ovakvih izveštaja i analiza. Zato su se za ovakve analize koristili posebni programi koji najčešće nisu bili povezani sa osnovnim programom koji se koristi i u koji se zapravo smeštaju finasijski podaci. Takođe, problem je, sa druge strane, praćenje i integrisanje efekata Šta-Ako analize. Ako se neka od ovih analiza usvoji, a zatim promeni potrebno je puno vremena i rada (podložno greškama) radi implementacije i konfiguracije novonastale situacije.
Rešenje: Poslovni softver koji nudi mogućnost Šta-Ako analize na tekućim i istorijskim podacima. Postoje programi koji nude jednostavno implementaciju i konfiguraciju slučaja (scenarija) koji se analizira. Dodatak je i praćenje različitih usvojenih ili neusvojenih, slučaja i poređenje rezultata.
6. Problem: Prilagođavanje promenama u poslovanju. Promena u poslovnoj ili organizacionoj strukturi zahteva značajne promene u izveštajima. Softver često zna da bude tako kruto napravljen da je skoro nemoguće ispratiti promene u organizaciji ili poslovnom modelu. Ovo može da bude veliko ograničenje, jer većina organizacija je vrlo dinamična naročito u današnjem poslovnom okviru.
Rešenje: Poslovni softver danas uglavnom nudi fleksibilnost na ovom polju. Dobar primer za ovo je izmena kontnog plana ili obračuna zarada. Poslovni softver (naročito finasijski, jer su tu promene najčešće kod nas) treba da omogući promenu kontnog plana uz minimum truda (npr. preknjižavanje konta). Naravno, dobar poslovni softver bi, takođe, trebalo da omogući i pregled istorijskih podataka. Usvajanjem novog poslovnog, organizacionog ili zakonskog modela ne sme se izgubiti stanje pre promene.
7. Problem: U potrazi za podacima! Zbog jednog jedinog podatka korisnik mora da generiše komplikovane izveštaje.
Rešenje: Fleksibilan poslovni softver mora da omogući korisniku da zadaje upite na osnovu kojih se generišu jednostavni mini-izveštaji samo na osnovu specifičnog kriterijuma. Ova funkcionalnost je naročito bitna kada u slučaju traženja informacija van intranet okruženja (on line upiti, pristup sa mobilnih uređaja). Dobar primer su komercijalisti na terenu.
8. Problem: Zakonski izveštaji! U svakoj firmi postoji potreba za obaveznim zakonskim izveštajima. Često zbog ograničenja postojećeg rešenja, korisnici bivaju prinuđeni da prekucavaju podatke i/ili ručno da kreiraju ovakve specifične izveštaje. Naravno, kada se zakonski izveštaji često menjaju (kao što je kod nas slučaj) dolazi do izražaja kvalitet integracije sa namenskim alatima za kreiranje izveštaja, kao i snaga internog sistema izveštavanja.
Rešenje: Ozbiljno standardizovanje zakonskih izveštaja, izbegavanje čestih promena propisa kao i kod nas najgori slučaj: slobodna interpretacija propisa! Ovo deluje da nema mnogo veze sa samim softverom, ali nije baš tako. Fleksibilan poslovni softver koji ima dobar alat za izveštavanje i/ili ima mogućnost integracije sa namenskim alatima za izveštavanje, umnogome ublažava ovaj problem, ali ga i ne rešava.
Ovo je samo kratak pregled mogućih problema pri procesu izveštavanja. Nisam hteo preterano da detaljišem, i ovako je ispao dugačak tekst.
Sledeća tema: Poslovni procesi.
Za sva dodatna pitanja slobodno pišite!
Novi serijal – proceni poslovni softver
…ili triput meri, jednom seci!
Znate li priču o programeru koji je uzeo dve nedelje odmora i kad se vratio nije mogao nastaviti sa radom jer je „zastareo“? Da li slična priča može da se projektuje i na blogere?
Nedopustivo dugo odsustvo sa bloga, nadam se, rezultovaće još jednom popularnom i korisnom serijom tekstova. Istražvanje i analiza je potrajala duže nego što sam planirao, ali šta je tu je. Naime, posle prvog serijala: Najčešće grešeke pri izboru poslovnog softvera primio sam dosta mailova sa pitanjima tipa: OK, znamo kako ne treba birati poslovni softver, ali kako sad da procenimo kvalitet poslovnog softvera? Koje su to opcije koje čine kvalitetan poslovni softver? Na kraju, postoje li ključni kriterijumi za evaluaciju poslovnog softvera?
Ovaj serijal bi trebalo da obezbedi informacije potrebne za prepoznavanje ključnih momenata pri analizi i proceni kvaliteta poslovnog softvera. Takođe, ovaj serijal vam može pomoći i da ocenite sadašnji poslovni softver (finansijski softver, pre svega).
Kvalitetan poslovni softver je kičma svake organizacije. To je osnova koja pomaže firmama da imaju uvid i upravljaju najvažnijim delovima svog poslovanja kao što su knjigovodstvo, upravljanje projektima, plate, kadrovi i sl.
Procena kvaliteta poslovnog softvera može biti ogroman zadatak prosto zato što postoji veliki broj faktora za razmatranje. Neka od tipičnih pitanja su: Da li Vaš poslovni softver obezbeđuje najnovije i najbolje funkcije koje trenutno postoje (prirodno se postavlja pitanje koje su to funkcije, ali o tome kasnije)? Da li je pravljenje izveštaja jednostavan i lak zadatak? Da li tako generisani izveštaji sadrže relevantne informacije? Da li je u pitanju integrisan sistem ili morate unostiti iste podatke na više različitih mesta ili, čak, u više različitih programa? Provodite li više vremena u traženju podataka nego u samoj analizi podataka? Previše prekucavanja istovrsnih podataka radi pravljenja jednog smislenog izveštaja?
U zavisnosti od toga kako odgovorite na gorepostavljena pitanja (mada ona nisu jedina), možete odlučiti da je vreme za promenu i nabavku novog ili unapređenje starog poslovnog softvera. U ovom serijalu ću pokušati da identifikujem glavne probleme koje imaju korisnici poslovnog softvera (pre svega finansijskog poslovnog softvera) kao i moguća rešenja tih problema.
Probleme ću podeliti na pet grupa i to:
- Izveštavanje
- Poslovni procesi
- Moduli i funkcionalnost
- Celovitost rešenja (integracija)
- Ukupni troškovi posedovanja (eng. skr. TCO – Total Cost of ownership)
Svaka tema će biti predstavljena sa ključnim problemima i mogućim rešenjima, a zatim ću na kraju pokušati da napravim ček-listu ključnih parametara koje treba uzeti u obzir pri proceni kvaliteta poslovnog softvera.
Poslovni softver – greške pri izboru
Iako odavno napisan prvi serijal tekstova pod naslovom „Najčešće greške pri izboru poslovnog softvera“, sudeći po statistikama posećenosti ne prestaje da privlači pažnju.
Ovo je kratak pregled do sada obrađenih grešaka:
- Svi koriste ovaj softver!
- Softver prebogat opcijama!
- Nije bitno ko pravi/prodaje softver, bitan je samo softver
- Kupovina softvera koji je na zalasku ili na samom početku svog „žvota“
- Kupovina softvera koji je zasnovan na zastareloj, prevaziđenoj ili umirućoj tehnologiji
- Kupovina softvera koji je kompleksniji od vaših potreba
- Kupovina softvera bez pravilne analize sopstvenih potreba
- Ovaj program mi je preporučila knjigovođa
- „Magični“ softver!
- Bitno je samo da je jeftino
- Zaokruž dalje!
Ove tekstove možete čitati i na sajtu www.preduzetnik.co.yu.
Poslovni softver – horizontalna podela tržišta
Ovim člankom ću pokušati da napravim presek i prikažem horizontalnu podelu tržšta poslovnog softvera. Primetićete da postoji značajno
preklapanje između različitih nivoa. Razlog za ovo je jednostavan. Većina poslovnog softvera koji postoji na tržštu danas može se prilagoditi relativno širokom krugu korisnika iz različitih tržšnih nivoa. To je omogućilo da različite kompanije koriste isti softver koji je prilagođen njihovim potrebama. Takođe, prilagodljivost poslovnog softvera olakšala je njegov razvoj (kroz razvoj jedinstvenog jezgra koje se prema potrebama dopunjuje određenim modulima), a otvorena je mogućnost programerima unutar firmi da razvijaju dodatne specifične module).
Na našem tržštu se uglavnom mešaju horizontalna i vertikalna tržšta, gde se jedna vertikalna grana (npr. proizvodnja) meša sa veličinom firme. Firma koja prozvodi nešto, može ali i ne mora da bude velika. Da bi softverska firma mogla da nastupi na tržštu npr. Nivoa 1 ili 2 potrebno je mogo više od puke softverske podrške poslovnim procesima (ali o ovome nekom drugom prilikom).
Preporuka je da, prilikom izbora, pogledate po jedan proizvod ispod i iznad Vašeg ciljanog nivoa. Tako nećete propustiti povoljnu kupovinu, a sa druge strane to će vam omogućiti da pogledate i dodatne funkcije koje biste dobili ako platite više.
Nivo 1 – Multinacionalne korporacije – Veće od najvećeg. Kako drugačije opisati kompanije koje slobodno možemo okarakterisati kao države za sebe. Ovde spadaju kompanije koje se mogu naći na Fortune 500 listi. Ove ogromne složene firme zahtevaju posebnu implementaciju i povezivanje sa najrazličitijim lokalnim sistemima. Ako niste SAP ili Oracle ove jednostavno nemate šta da tražte.
Nivo 2 – Velika preduzeća. U ovaj deo tržšta spadaju firme koje su velike i zatevaju značajan rad na implementaciji softvera, ali nisu velike kao firme na nivou 1. Iznenađujuće je da postoji veliki broj softverskih firmi koje su usredsređene na ovaj deo tržšta. One nude sličnu funkcionalnost ali za nižu cenu i manju kompleksnost od Nivoa 1. Ako ste firma Nivoa 1 ili Nivoa 2 preporučujem da pogledate
Nivo 3 – Srednja preduzeća. Ovo je ogromno tržšte. Sigurno ste već čuli za firme koje se nalaze u ovom delu. Neke od njih su svetski poznata imena: SAP Business One, Microsoft Dynamics NAV (ranije Navision). Dok su druge poznatije ljudima u regionu: DataLab Pantheon, Wings Software, AB Soft i mnogo mnogo drugih. Pored pomenutih firmi koja nude opšta rešenja za ovaj segment tržšta postoji dosta firmi fokusiranih na određenu granu ovog tržšta (vertikalno tržšte). Takve firme nude namenska rešenja rešenja za proizvodnju, distribuciju i sl. Ako Vaša firma spada u Nivo 3, zaista imate ogroman izbor.
Nivo 4 – Mala preduzeća. Firme u ovom nivou su uglavnom firme sa petog nivoa koje su prerasle taj nivo. Takvim firmam treba više specifičnih funkcija, ali nemaju potrebe za velikim brojem korisnika koji bi radili na softveru, kao ni puno novca. Postoji dosta firmi koje nude vrlo pristojna rešenja po pristupačnoj ceni, a sa mogućnošću određenog nivoa prilagođavanja takvog softvera specifičnim potrebama firme.
Nivo 5 – SOHO. „Mini“ firme, kućne firme. Pristojna ponuda vrlo jeftinog softvera od 100 do 500 eura. Najčešće se prodaju iz kutije i podešavanja vrši sam korisnik. Najpoznartiji u ovoj kategoriji je svakako QuickBooks, popularni Quicken i drugi. Iako imaju sve standardne opcije, mogućnosti prilagođavanja specifičnim potrebama uglavnom nije moguća i namenjena su malom broju korisnika.
Zaključimo priču: postoji dosta softverskih firmi koje imaju posebna rešenja za razne nivoe. Potrebno je svakako da pri odabiru imate na umu kom nivou Vaša firma pripada i o kom tačno softverskom rešenju pričate. Iako ovi proizvodi imaju i slična imena, funkcionalnost im se značajno razlikuje.



(3 votes, average: 4,00 out of 5)
(6 votes, average: 4,33 out of 5)
DevProTalk.com
Globalnoselo.com
Globalnoselo.com
praktična poslovna znanja
Sve za posao koji raste