Arhiva za oktobar, 2008
Sinergija 08: Novinari se upoznaju sa Niels Nybo Jensenom i Dynamics NAV-om 5.0
Autor ovog bloga je na Sinergiji 08 imao izuzetnu čast da ekskluzivno (skoro jedan na jedan) razgovara sa Senior Product Managerom za Microsoft Dynamics NAV, gospodinom Niels Nybo Jensenom.
O čemu smo pričali?
Povod za sastanak sa gospodinom Jensenom bilo je njegovo gostovanje na Sinergiji 08, a tema je bila naravno Dynamics NAV 5.0 SP1 i promocija njegove potpuno lokalizovane verzije za srpsko tržište. Interesantno je i to što je gospodin Jensen bio i na Sinergiji 05, kada je predstavljena verzija 4.0 Dynamics NAV-a.
Što se tiče arhitekture samog rešenja, ona nije značajno promenjena u odnosu na verziju 4.0, dok se značajnije izmene mogu očekivati u narednoj verziji NAV 2009.
Problemi regionalnog tržišta, problemi domaćeg tržišta. Cena, troškovi, …
Gospodin Jensen ne uočava često istican problem na domaćem tržištu, koji se tiče za mnoge potencijalne korisnike previsoke cene NAV paketa. S obzirom da je po rečima Nenada Aleksića, menadžera Dynamics rešenja u domaćoj kancelariji Microsofta, u Srbiji već uspešno implementirano oko 150 NAV rešenja, čini se da je tržište dovoljno veliko za sve. A o snazi Microsoftovih rešenja na globalnoj sceni dovoljno govori podatak da Dynamics NAV upotrebljava preko milion korisnika u 69.000 preduzeća svih veličina, a da je srpski jedan od 40 jezika na koje je lokalizovan NAV.
Lokalizacija: jezička, zakonska?
Već smo pominjali ranije, ali nije zgoreg pomenuti još jednom da je Dynamics NAV 5.0 potpuno lokalizovan i prilagođen domaćem tržištu i zakonodavstvu, a prva implementacija je već u toku. U pitanju je firma Bread&Co, brend kompanije Fidelinka iz Zrenjanina koji se brzo probio na domaćem tržištu pekarskih proizvoda širokom paletom kvalitetnih proizvoda.
Gospodin Jensen se složio sa konstatacijom da je domaće tržište još u vek u fazi edukacije, i pohvalio napore ovog i sličnih sajtova koji se bave promocijom i edukacijom na polju poslovnih rešenja.
Kratkoročno i dugoročno viđenje poslovnog softvera danas?
Dotakli smo se i globalne finansijske krize, koja drma ovih dana. Gospodin Jensen tvrdi da za Microsoft nema zime, za razliku od ostalih igrača na globalnom tržištu, jer Microsoft poseduje kompletnu platformu, a ne samo poslovni softver, što je definitvno konkurentna prednost globalno gledano. Naravno, složili smo se i u konstataciji da globalna finansijska kriza neće mnogo uticati na regionalne i lokalne proizvođače poslovnog softvera. Takođe, gospodin Jensen ističe da se Srbija u ovom domenu ističe među ostalim zemljama u regionu („shinning star“, kako je on sam rekao).
Broj korisnika i potencijal za dalji razvoj
Kao što smo već naveli, trenutno ima oko 69 000 preduzeća širom sveta koja koriste Dynamics NAV poslovni softver. Razgovarali smo i na temu saradnje nezavisnih proizvođača softvera, gde gospodin Jensen definitvno vidi potencijal u razvoju vertikalnih rešenja namenjenih Dynamics NAV-u.
„Definitivno se ceo poslovni softver okreće SOA odnosno SaaS konceptu, i u tome leži veliki potencijal za razvoj vertikalnih rešenja u budućnosti“, ističe Jensen.
Ono što je posebno interesantno je i mogućnost petogodišnjeg ugovora o podršci, koji se može nadograditi sa još pet godina produžene podrške. Ovo je zaista jedinstven primer da proizvođač softvera daje toliku „garanciju“ za jednu verziju softvera.
Ključni noviteti verzije 5.0
Verzija 5.0 Microsoft Dynamics NAV-a donosi mnoštvo novih i unapređenih funkcija i bolju integraciju sa aplikacijama iz sistema Microsoft Office. Između ostalog one uključuju odobrenja dokumenata o prodaji i nabavci, avansno plaćanje, knjiženje zaliha, praćenje artikala i rukovanje poslovima i nalozima za servis. Bolja integracija sa Microsoft aplikacijama, kao što su Microsoft Office Word, Microsoft Office Excel i Microsoft Office SharePoint Server, korisnicima olakšava da pronađu, dele i koriste informacije na nivou celog preduzeća.
Neke od ključnih novih funkcija u rešenju Microsoft Dynamics NAV 5.0 su: integracija sa aplikacijom Office Outlook, koja omogućava da korisnici mogu da planiraju sastanke, upravljaju kontaktima i šalju e-poruke u rešenju Microsoft Dynamics NAV ili programu Microsoft Outlook, a podaci se automatski ažuriraju u oba programa, zatim optimizacija performansi SQL Servera, što se najbolje ogleda u osetnom povećanju brzine rada kompletnog sistema, i najzad integracija sa mobilnim uređajima, gde upotrebom Microsoft Dynamics Mobile aplikacije korisnici mogu da rade u Microsoft Dynamics NAV-u koristeći mobilne uređaje, kako u online, tako i u offline režimu.
U nastavku sledi kratka biografija Niels Nybo Jensena:
Niels Nybo Jensen is Senior Product Manager for Microsoft Dynamics NAV, generally responsible for the Microsoft Dynamics NAV business in towards customers and partners. He has held this position since January 2006. His main responsibilities includes up sell and cross sell opportunities for existing customers, upgrade, Multi-site and International Organizations, pricing and licensing for MBL/BRL/SPLA and BREP, business concepts, partner recruitment and readiness and other strategic projects related to and including Microsoft Dynamics NAV. Prior to his current role, Niels was in 2004 to 2006 Microsoft Business Solutions (MBS) regional sales and partner manager for Central Eastern Europe, responsible for the regional business development, sales, and partner strategy, etc. In 2003 he headed the successful establishment of MBS within the Microsoft organization in Greece and was subsequently responsible for MBS business in Malta and Cyprus. Following the Microsoft acquisition of Navision in 2002, Niels participated in the development of the MBS partner strategy. Prior to this Niels has held various positions in the former Navision organization including responsibility for business concepts, pricing and competitive intelligence. Niels has been with Microsoft for more than 11 years.
Osvrt na komentare – troškovni momenti
Dva interesantna i potpuno oprečna komentara pojavila su se na temu Poslovnih prednosti SaaS modela:
Dušan kaže:
Mislim da treba biti pazljiv u vezi sa ovim. Iako su brzina implementacija i inicijalni troskovi manji, zamisli da placas samo svoj office 10 ili cak 5 eura mesecno. Koliko bi to izaslo za godinu dana, ili kroz par godina.
Lepo zapakovana ideja, koja omogucava IT- industriji da izvlaci vece profite na dugi rok. Ne kazem da nema i pozitivnih primera, ali samo treba biti veoma oprezan u racunici. Nije sve tako bajno kao sto je naizgled.
I Dušan je možda u pravu, ako verujete u takve stvari. Znate ono, softverske kompanije namerno proizvode bugove da bi posle naplaćivale ispravku istih. Da Word podivlja, već smo svi čuli.
Sa druge strane, korisnik pod pseudonimom Max komentariše:
Sećam se dana kad su se pojavili prvi mobilni telefoni. Bilo je to cudo od tehnike. Pretplata prava sitnica -10,000 DEM, sada se nude skoro besplatno. Opaska Dusana da je ovo skupa varijanta IT- resenja ne bi bila bas dugororočno posmatrano tačna. Siguran sam da su ovi momci samouvereni u svoj proizvod i njegovu budućnost jer ga ne nude na prodaju, već na koriščenje. Verujem da će cena na dugi rok ići nadole, mada i sada ona ima prihvatljiv nivo.
Onaj ko se ozbiljno bavi biznisom, a ima nivo razmišljanja na nivou od 5 – 10 eura na mesečnom mesečnom nivou, teško da može koristiti bilo koji softver, a o legalnoj verziji Windowsa da i ne govorimo.
Ja sam ovde shvatio da mi za web -aplikaciju treba potpuno ogoljen računar sa Linuxom i Mozilom, na sreću besplatnim.
Isprobao sam program na notebook Asusu od 7 inča, koji je svega 15,000 dinara, i na moju sreću sve radi.
I on je u pravu.
Nesumnjivo da se celo IT- tržište okreće ka uslugama. Ono što danas izgleda skupo, za koju godinu ili mesec već će biti skoro džabe i verovatno ćemo se pitati kako smo mogli da živimo bez toga. Odličan primer su mobilni telefoni.
Šta se valja iza brega?
Imamo nekoliko bitnih momenata kada je nabavka softvera u pitanju. Prvo, mene kao potencijalnog kupca, interesuje budućnost samog softvera, odnosno interesuje me njegov dalji razvoj. Ako pričamo, a pričamo, o poslovnom softveru, ažurnost softvera je podrazumevana stvar. Realno, tekst mogu da pišem i u Editoru za DOS. Ne moram koristiti MS Word.. Kod poslovnog softvera, a naročito softvera koji treba i mora da podrži zakonske aspekte poslovanja, ažurnost predstavlja najvažniju odliku.
Zato, cena iznajmljivanja podrazumeva sva ažuriranja, jer se softver ažurira centralizovano i za sve korisnike, dok cena klasičnog Desktopsoftver-a ne mora da uključi nove verzije. Poznat je Microsoftov model SA (Software Assurance) i sl. Mnoge softverske kompanije na osnovnu cenu svog proizvoda zaračunavaju i procenat za buduće nadogradnje.
Ovo nije loše, naprotiv. Ažurnost ovde nema alternativu.
Ciljna grupa za SaaS model su upravo mikro i male firme.
Hajde da saberemo šta nam sve treba za tradicionalni Desktop softver, a šta za Sofver kao uslugu.
Tradicionalni Desktop softver
- Server za bazu podataka
- Operativni sistem
- Ugovori o nadogradnji
- Plate IT- odeljenja i troškovi angažovanja spoljnih saradnjika
- Cena administratora baze
- Troškovi integracije različitih sistema koje je firma do sada koristila
- Troškovi prilagođavanja aplikacije specifičnim poslovnim potrebama
- Troškovi održavanja, nadogradnje i testiranja (test centar, vreme i ekspertiza potrebni za testiranje pre puštanja u produkciju)
- Troškovi IT obuke za zaposlene u IT.
Jasno je da neke od ovih stavki mogu da ignorišem, neke mi ne trebaju, za neke mogu da se snađem (čuveni „mali iz komšiluka“) i slično; ali zaključak ostaje – skupo.
Za firme koje nemaju finasija da ulože u sve gorenavedeno, jasno je da je cena SaaS modela vrlo prihvatljiva na mesečnom/godišnjem nivou. Primera radi E-računi koštaju od 2000 do 4000 dinara (zavisno od izabranog paketa opcija), što je na godišnjem nivou trošak od 24 000 do 48 000 dinara koji je skoro zanemarljiv.
Od svega gorenavedenog, najskuplja stavka su ljudi.
Hardver, Softver, Ljudi. Šta je najbitnije?
Počeo sa radom pretraživač EDGIOS
Od danas je internet moguće pretraživati na još jedan način. Na adresi www.edgios.com nalazi se pretraživač nove generacije čiji se rad zasniva na takozvanom “distribuiranom indeksu”. Primena koncepta na kome je zasnovan omogućiće, po uverenju njegovih autora, mnogo bolje pretraživanje nego što je to slučaj kod klasičnih pretraživača kakve poznajemo. Da bi se koristio potrebno je, kao kod takozvanih P2P (Peer to Peer) servisa kakav je Skype, prilikom prvog susreta sa njim preuzeti softver i instalirati ga na svoj računar. Osim ove specifičnosti karakteristika Edgiosa je da je nastao kao sprega srpske pameti i rada i američkog kapitala. Zahvaljujući činjenici da je njegov idejni tvorac Borislav Agapijev poreklom iz naših krajeva njegova svetska promocija započela je na našem internetu, a u svrhe testiranja i dobijanja reakcija od prvih korisnika pripremljena je verzija na srpskom jeziku na adresi www.edgios.rs.
Edgios sistem predstavlja otvoren (demokratski) pristup pretraživanju, gde korisnici imaju ključnu ulogu, za razliku od centralizovanih sistema velikih kompanija.
Edgios je pretraživač nove generacije koji se ne zasniva na centralizovanoj bazi podataka, takozvanom “indeksu“, i softverskim “robotima“ kojima se taj indeks puni i osvežava. Njegov rad se zasniva na povezivanju velikog broja računara korisnika koji formiraju P2P mrežu i tako grade Edgiosov pretraživač. Na svakom računaru Edgios korisnici mogu da zajedno podele sa ostalim korisnicima informacije o veb adresama na kojima su bili. Adrese koje su odobrene za podelu postaju deo “distribuiranog indeksa” celokupnog sistema. Na ovaj način, kada se postigne potreban broj korisnika, dobija se veći kvalitet, dubina i svežina, pa samim tim i relevantnost pretraživanja nego u slučaju centralizovanog pretraživanja. Distribuiranim indeksom su obuhvaćene i veb stranice na koje je robotima centralizovanih pretraživača zabranjen ili nemoguć ulazak pa su zato i rezultati pretraživanja bolji nego što je to sada slučaj. Osim toga smanjena je mogućnost da se veštački forsiraju pojedini sajtovi u rezultatima pretraživanja, a poboljšano je rangiranje jer se više vrednuju stranice na koje korisnici Edgiosa zaista odlaze.
Idejni tvorac pretraživača Edgios i vođa tima koji su ga razvili Borislav Agapijev je inženjer elektrotehnike koji je diplomirao u Beogradu. Sredinom osamdesetih otišao je u Sjedinjene Američke Države, doktorirao 1992 i naredne decenije ostvario zavidnu karijeru u Intel-u. Zainteresovan za pitanja poboljšavanja tehnologije pretraživanja interneta 2000 godine ulazi u vode internet preduzetništva. Njegov prvi projekat bio je Vast pretraživač malih oglasa na vebu na adresi www.vast.com. Pretraživač Vast je baziran u San Francisku i ima najveće pretraživače na svetu u oblastima automobilskih oglasa, vila za izdavanje, kupovinu kuća i drugih. U 2006. godini njegov tvorac počinje razvoj distribuiranog pretraživača Edgios koji sada možete da testirate na adresi www.edgios.rs. U dosadašnji razvoj Edgiosa uloženo je preko milion dolara kapitala investitora iz SAD. Investitori Edgiosa su čuvena Venture Capital firma Draper Fisher Jurvetson (DFJ), poznata po investicijama u Skype, kao i Baidu (najveći kineski pretraživač). Ceo razvojni tim programera koji rade na Edgiosu je u Srbiji. To je tim najboljih studenata, pobednika na svetskim takmičenjima u matematici, fizici i programiranju.
“Ponosni smo na Edgios koji predstavlja budućnost pretraživanja i veoma me raduje što na Edgiosov globalni pohod ka tronu najkvalitetnijeg pretraživača krećemo upravo sa našeg interneta i što naši ljudi, poznati kao jako kritični, mogu prvi na svetu da ga probaju i kažu nam svoje mišljenje preko stranice za slanje komentara koju smo za to pripremili. Na tome im se unapred srdačno zahvaljujem”, izjavio je povodom početka rada pretraživača Edgios njegov autor Borislav Agapijev i dodao: “Radeći na ovom, i ostalim projektima, dokazali smo da je vrhunske tehnološke proizvode danas moguće razvijati u Srbiji i ponuditi svetu. To je i način na koji mogu da se zaposle mladi, talentovani i obrazovani ljudi i da se privuče kapital u Srbiju.”.





DevProTalk.com
Globalnoselo.com
Globalnoselo.com
praktična poslovna znanja
Sve za posao koji raste